OPOVO

opava

Sveta Elizabeta Ugarska
Rimokatolički župni ured
26204 OPOVO, Bratstva i jedinstva 5.

Službeni podaci:
Matične knjige: vode se od 1766.
Jezik bogoslužja: mađarski, hrvatski i njemački.

Župnik: Vlč. Pastyik Róbert

Povijesni podaci:

Donacijom carice Marije Terezije izgrađena je drvena crkva 1766. Jedno vrijeme imala je rang župe. Sadašnja crkva je izgrađena između 1775. i 1776. Ovamo je pripadalo i selo Sakule. Tamošnja crkva, izgrađena poslije I. svjetskog rata, srušena je poslije II. svjetskog rata.


Filijale

Glogonj
Sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije
26202 GLOGONJ, Borisa Kidrića 6.

Službeni podaci:
Matične knjige: vode se od 1765.
Jezik bogoslužja: hrvatski i mađarski.

Povijesni podaci:

Austrijska državna vlast je 1774. u naselje naselila katolike Nijemce. Župa je osnovana 1775. Još iste godine o trošku carice Marije Terezije izgrađena je crkva, koju su Turci srušili 1788. Crkva je o trošku riznice ponovo izgrađena između 1788. i 1789. Sadašnja crkva je izgrađena darovima vjernika i posvećena je u čast svete Ane 1881. Prvo sjedište župe bio je Sefkerin, gdje je stajo drveni molitveni dom, koji je 1765. podignut u čast svete Tekle.

Napomena:

Posljednjeg župnika Glognja Józsefa Knappa (Ravni Topolovac, 12. januar 1912. – Glogonj, 29. oktobar 1944.), koji je tu živio između 1940. i 1944., srpski partizani su 30. oktobar 1944. strijeljali zajedno sa 43 vjernika Nijemaca.


perlasz

Perlez
Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
23260 PERLEZ, Trg Slobode 3.

Službeni podaci:
Matične knjige: vode se od 1777.
Jezik bogoslužja: hrvatski i mađarski

Upravitelj župe: Mons. Gyuris László

Povijesni podaci:

Naselje je osnovao grof Perlasz. Prvo je u naselje pozvao pravoslavni živalj, a zatim katolike Nijemce, a njih su 1760. slijedili Hrvati. Crkva je izgrađena 1777. o trošku riznice. Crkva je oštećena za vrijeme vojnih operacija 1849., ali je 1850. popravljena. Župa je osnovana 1770., ranije je u svojstvu filijale pripadala Zrenjaninu. Zaštitnik crkve je u prvo bio sveti Maksimilijan, ali tadašnji biskup je 1804. naredio, da naslov crkve bude Bezgrešno Začeće Blažene Djevice Marije. Poslije II. svjetskog rata vjernici Nijemci su se raselili, a devedesetih godina prošloga stoljeća raselili su se i Hrvati.


Naselja, koja su nekad imala važnu ulogu, ali do današnjeg dana su ostala bez ustrojenog župnog života:

Knićanin
Isusovo Uskrsnuće
(nekadašnja župna crkva je srušena)
KNIĆANIN

Službeni podaci:
Matične knjige: vode se od 1866.

Povijesni podaci:

Njemačke obitelji iz Ečke i Lukićeva 1866. su se ovdje naselile i iste godine je osnovana župa. Na mjesto prvog molitvenog doma, o trošku tadašnjeg biskupa Sándora Bonnaza, između 1875. i 1877. izgrađena je crkva. Povlačeći se prema Titelu 13. oktobar 1944. Nijemci su bombom raznijeli toranj crkve. U ovom napadu je preminuo i župnik.

Napomena:

Posljednji župnik Schummer Rudolf (Knićanin, 26. septembar 1870. – Knićanin, 13. oktobar 1944.), najprije je bio župni upravitelj u Knićaninu (1. maj 1907.), a zatim župnik od 1908. do 1929. Prilikom bombaškog napada na crkvu poginuo je od urušavanja tornja.

Sakule

Komunistička vlast je 1946. srušila katoličku crkvu, a od tih cigala sagrađen je lokalni Dom kulture.