SINODA

DEKRET O OTVARANJU BISKUPIJSKE SINODE

Zahvaljujući se Bogu za duhovne plodove pastoralnog plana u prethodnih pet godina, i pripravljajući se za 50. godišnjicu imenovanja prvog apostolskog administratora ( 22. Prosinac 1971.), koji je rođen u Banatu,saslušajući svećeničko vijeće, i uzevši u obzir kanone Crkvenog Zakonika, (kan. 460-463), danas, 3. prosinca 2017 godine, na prvoj nedelji Došašća, otvaram prvu Biskupijsku Sinodu Zrenjaninske Biskupije, koji će se završiti sinodskim danima od 20. do 23. rujna 2020.  godine.

Prvenstveni cilj Biskupijske Sinode je da svi mi vjerski obnovimo, uronimo u Božju ljubav i da ojačamo u ljubavi prema bližnjemu. Cilj Sinode je da što više nas iz naše Biskupije, hraneći se evanđeoskom radošću, spremni za djelovanje, sa apostolom Petrom možemo uzviknuti:“ DOBRO NAM JE OVDE“ (Lk 9,33). Ovu težnju ispunjenu nadom, izražava i moto naše Biskupijske Sinode.

Biskupijska Sinoda je trogodišnji period ispunjena milošću, intenzivnim radom, koja će biti djelotvorna, ako se svi uključimo u njen rad. Ovo je sveto vrijeme zajedničke molitve, zajedničkog razmišljanja, razgovora. Ovo je i vrijeme traženje putova ka Crkvi koja je više otvorena prema svima i stvara budućnost koja je više povezana sa Kristom!

Moto naše Sinode “ Dobro nam je ovdje“- neka se ostvari i u našem životu!

Sa ljubavlju pozivam svu moju braću i sestre, od majmlađih do najstarijih, braću svećenike i redovnike, da se uključe u rad Sinode. Koordinacioni odbor sinode sam oformio i imenovao 7. travnja 2017.  godine i zadužio sa vođenjem sinodskog procesa. Posle konsultacija sa njima, imenovao sam devet sinodskih tematskih odbora. Članove odbora sam imenovao i zadužio u Biskupijskoj okružnici listopada 2017.

Na osnovu  1., 2., 4., i 5., paragrafa kanona 463,  Zakonika Katoličke Crkve, za članove Sinode imenujem generalnog vikara, biskupskog vikara, sudskog vikara, članove svećeničkog vijeća, kao i redovnike i laičke članove sinodskih odbora. Za pratioce Sinode imenujem duhovnog pratioca i teološkog savjetnika i liturgijskog vodiča,  koji  će Sinodu pratiti  u okviru svoje kompetencije i pomagati  svojim stručnim iskustvom.

U vezi sinodskog procesa određujem, da tematski  odbori sastave radna dokumenta do datuma određenog od koordinacionog odbora,  koja će biti poslata župama, i tamo će župnici sa izabranim animatorima preraditi u krugu svojih vjernika. Neka se vodi zapisnik o razgovorima, koje do određenog datuma treba poslati u Sinodski Ured. Na osnov pristiglih zapisnik, sinodski tematski odbori, do određenog datuma neka sastave sinodska dokumenta, koje će svaki član sinodskih odbora prije sinodskih dana pročitati i dati svoje mišljenje, pripravivši se sa ovim za sinodske sjednice, koja će biti u sklopu sinodskih dana.

Sa radošću ću primiti pastoralne smjernice, o kojima će se razgovarati na sinodskim sjednicama i koje će članovi odbora prihvatiti.

Povodom 50. godišnjice će ovi sinodski sporazumi biti temelj pastoralnog  plana naše biskupije, koja će imati zadaću da formira i gradi budućnost koja se više temelji na Kristu.

Biskupijsku Sinodu pratimo molitvama. U cijeloj Biskupiji, na svakoj svetoj misi prije blagoslova, neka se izmoli sinodalna molitva. Od današnjega dana sve do završetka Sinode molimo milost Božju,neka nas Duh sveti učini posrednicima Božje ljubavi koja stvara i liječi, kako to iz dana u dan u Kristu spoznajemo.

Božji blagoslov neka prati našu Biskupijsku Sinodu!

Zrenjanin, prva nedelja Došašća, 3. Prosinac 2017.
Djel br. 500/2017

+ Ladislav, biskup


zsinat

Moto, logo, cilj i proces biskupijske sinode
Dr. Klára Csiszár, pastoralni teolog, teološki savjetnik biskupijske sinode

Dr. Ladislav Nemet, zenjaninski biskup, držeći u vidu kanone Zakonika Katolička Crkve (CIC 461-466) koja se odnose na biskupijsku sinodu, sa okružnicom u septembru 2016. je najavio prvu sinodu Zrenjaninske Biskupije.

Sinodalni proces započinje 3. decembra 2017, i završiće se sa sinodskim danima u septembru 2020. Glavni cilj Biskupijske Sinode je da župske zajednice, duhovni pokreti, mladi, stari, svećenici, redovnici okusivši Božju ljubav i oni sami posvedoče o tome u Banatu. Sinodalni proces je vreme milosti, traženje puta, razdoblje gledanja u Boga i jedan u drugoga. Ak se više nas uključi u ovo traženje puta, smer će biti sigurniji. Zato je bitno, da se aktivno ulkjučimo u rad sinodalnih grupa koja će se oformiti  širom naše Biskupije u proleće 2018 godine.

Jó nekünk itt! Dobro nam je ovde! LK 9,33

Gospodin biskup  je zadužio  takozvani koordinacioni odbor sa izvršenjem sinodalnog procesa. Njihov rad će pratiti jedan teološki savetnik i jedan duhovni pratilac. Odbor je počeo sa radom već u maju mesecu. Kao prvo, izabrali smo moto sinode, jednu rečenicu iz Svetog Pisma, koja pred nama banaćanima stoji kao vizija, zvezda saputnica, da bi nas u sinodskom procesu motivisao, i sa vremena na vreme pokazivala smer kretanja, i možda ponekad i kritikovala. Izabrali smo rečenicu iz Lukinog evanđelja „Dobro nam je ovde“ (Lk 9,33),koja donosi sa sobom još nekoliko pitanja. Pitanje je na primer, kada možemo reći da nam je dobro ovde biti? Stalno možemo postavljati pitanje, šta mogu učiniti da bude dobro ovde biti meni i svima onima koji su mi povereni. Razmotrimo ova pitanja sledećih godina bez nestrpljivih i nepromišljenih zaključaka i odgovora na njih. U traženju odgovora može nam biti na pomoći ceo odlomak iz Svetog Pisma kada su apostoli imali udela okusiti Isusovu blizinu i njegovo Božanstvo. To je doživljaj susreta sa Bogom, sa njegovom ljubavlju, koja nas želi promeniti, formirati. Jedan ovakav doživljaj daje nam novi zalet i donosi dobre plodove. Može postati stvarnošću ako se ovaj doživljaj utjelovi u ljubavi prema bližnjemu, kako se to dogodilo sa Isusom Kristom, u utjelovljenju.

szivOvu promenu, koja se odvija u ljubavi, želi izraziti logo Biskupijske Sinode. Jedno srce, koje je otvoreno. Prihvata i uvek je usmeren prema drugima. Ovo je srce, u kojemu se mogu ostvariti susreti, pokazuje mesto posmatranje Boga, i govori da ako se ostvarilo uranjanaje u Božju ljubav, njegov vidljivi znak je pojava ljubavi prema bližnjemu. Ovo je dvostruka dinamika Kristove ljubavi. Naime, ako ljubimo Boga, naše je srce otvoreno i prema drugom čovjeku. Nisu slučajne ni boje duge. Znak saveza je duga. Izraz Božje ljubavi koja se ispunila u Isusu Kristu, i po vjeri u njega iz dana u dan se ispunjuje, i konkretno se pokazuje u ljubavi prema bližnjemu. Ova ispunjena i neopoziva Božanska ljubav  je stalan događaj, koji poziva iz smrti u život, kao što to svakoga dana u svetoj misi proslavljamo. Ova ljubav ispunjuje i pretvara sve. Boja duge označava ljubav Božju, ali ne samo to.  Ove boje simboliziraju i granice naše Biskupije. Pokazavši, da mi ovde, geografski ograničenom mestu pokušavamo okusiti i proslediti Božju ljubav. Plava boja označava granice naše biskupije koje čine dve reke Dunav i Tisa.  Žuta boja označava rumunsku granicu, zelena mađarsku granicu, a crvena boja označava Božansku ljubav koja obuhvata sve i vodi životu. Boje koje označavajugeografske granice usmeravaju nas prema izazovima, koje za vreme sindoskih procesa želimo istražiti i bolje razumeti. Ove granice nam govore i o našim osobnim granicama, koja nas sprečavanju u ljubavi, pokazuju nam naše strahove, koja nam otežavaju život. I ove sve ispunjuje i menja Božanska ljubav.

Ako bolje pogledamo logo sinode, videćemo, da srce proizlazi iz reči „ovde“ Ovo nije slučajno. Pokazuje nam na tom da ćemo sledećih godina na poseban način obratiti pažnju na sve ono što pripada našoj neposrednoj sredini, našem idenditetu, mom osobnom životu, mojim strahovima, i sve ovo činimo sa otvorenošću na dvostruku dinamiku već pomenute ljubavi.

Koordinacioni odbor je izabrao 10 tema, sa kojima ćemo se na poseban način baviti sledećih godina. Izradu sinodskih tema gospodin biskup poverio je sinodskim većima. Na prvome mestu ćemo razgovarati o  evngelizaciji. Kako se ostvaruje evangelizacija kod nas u Banatu? Kako stojimo sa različitim formama bogoštovlja, sa karitativni delovanjem, i sa svedočenjem? Šta se događa u radu posvećenom deci i mladima, obiteljima? Što se događa u životima svećenika i redovnika? Kakva je funkcija laika? Šta je sa grupama sa posebnim potrebama (stari, bolesni, siromašni, zatočeni). Razmotrićemo i to kako stojimo sa ekumenizmom, šta su njegovi izazovi? Šta je zadatak pastoralnog rada na maternjem jeziku, kako možemo opisati delovanje crkvene medije. Na kraju ćemo razgovarati o tome, šta trebamo učiniti sa mterijalnim dobrima i strukturama koje posedujemo, da crkveno delovanje ovde u Banatu bude savremenije i efikasnije.

Suština sinode jest, da svaki vernik može izraziti svoje mišljenje o određenoj temi. Ovo će omogućiti sinodske grupe, koje će se oformiti i delovati u svakoj župi i svakoj našoj instituciji. Pristigla mišljenja će pregledati odbori koji su zaduženi za tu tematiku  i uklopiti u krajnji radni dokument, koje će na kraju sinodskih procesa, od gospodina biskupa imenovani članovi sinoda, razmotriti i iglasati, i kao predlog sinodskog dokumenta  uručiti natpastiru biskupije. Nakon ovoga, gospodin biskup će razmotriti i odlučiti, kako će rezultate sinde u godinama nakon sinode ostvariti.